
Slovenski dionički indeks SBITOP ostat će snažno orijentiran na dividende i u budućnosti.
Istina je da je
prinos od dividendi neznatno smanjen u odnosu na prethodne godine zbog
ovogodišnjeg rasta cijena, ali to samo po sebi ne znači da je smanjena
atraktivnost domaćeg tržišta kapitala. Ključna je stvar da rast cijene
nije bio jednostavno rezultat poboljšanog raspoloženja, već je uvelike
pratio stvarno poboljšanje poslovnih rezultata tvrtki. Umjerene valuacije Velika većina tvrtki u indeksu bilježi veće profite, stabilne novčane
tokove i vrlo snažne bilance s niskim dugom. Osim toga, postoji snažan
fokus na dividende među investitorima na slovenskom tržištu, što stvara
pritisak i istovremeno poticaj upravama da predlože primjereno povećane
isplate u slučaju dobrih poslovnih rezultata. Osim svojih usluga i
proizvoda, tvrtke koje kotiraju na burzi "prodaju" i svoje dionice ili
obveznice, čime izravno utječu na cijenu kapitala. Stoga, čak i uz više
cijene, s pravom možemo očekivati daljnji rast apsolutne razine
dividendi, što dugoročno održava atraktivnost indeksa SBITOP. Čak i nakon ovogodišnjeg skoka cijena, slovenske dionice u prosjeku
ostaju relativno umjereno vrednovane. Istina je da se jaz do
procijenjene fer vrijednosti smanjio, ali istovremeno se poslovanje
tvrtki značajno poboljšalo. Rast cijena stoga odražava stvarno
poboljšanje temeljnih pokazatelja, a ne samo pretjerani optimizam. Stoga
postoji prostor za selektivno zanimljiva ulaganja na slovenskom
tržištu, posebno u svjetlu nadolazećih individualnih investicijskih
računa (INR), koji će sljedeće godine na tržište donijeti novi domaći
kapital. Omjeri P/E za ključne dionice prve kotacije ostaju umjereni i u
većini slučajeva još uvijek atraktivni. Krka se ističe ili umjerenim
omjerom P/E ili, još značajnije, niskim omjerom P/EBITDA, što odražava
iznimno snažan poslovni model, sve bolji poslovni rezultat i vrlo snažnu
bilancu s visokom novčanom pozicijom. NLB, međutim, unatoč vodećoj
poziciji u regiji i izvrsnim poslovnim rezultatima, i dalje se trguje po
niskom jednoznamenkastom omjeru P/E, što ukazuje na izrazito
konzervativno tržišno vrednovanje. Petrol, Triglav i Telekom Slovenije također se trguju po niskim do
umjerenim vrednovanjima, a cijene su i dalje zadržane uglavnom zbog
regulatornih i sektorskih rizika. Upravo su u tim tvrtkama često
vidljiva najveća odstupanja između tržišne cijene i fundamentalne
vrijednosti, jer tržište ugrađuje percipirane rizike u cijene više nego
što je opravdano stvarnim poslovnim rezultatima i poboljšanim izgledima.
NLB se posebno ističe, trgujući se s omjerom P/E od samo oko 7, što
postavlja pitanje je li vodeća bankarska grupa u Sloveniji i široj
regiji opravdana u tako konzervativnom vrednovanju. Krka, međutim,
ostaje primjer tvrtke koju tržište odavno prepoznaje po kvaliteti
poslovnog modela, stabilnosti rezultata i sposobnosti stvaranja
dugoročne vrijednosti. Što donosi budućnost? Gledajući unaprijed, osim dobrih rezultata tvrtki i njihovih snažnih
bilanci, dinamika tokova kapitala igrat će sve važniju ulogu. Uvođenje
porezno povlaštenih INR računa u ožujku 2026. donijet će novi, svježi
kapital slovenskih rezidenata na domaće tržište kapitala. Čak i prije
toga, početkom godine, uvrštenje dionica Vzajemne zavarovalnice također
će privući dodatnu pozornost na slovensko tržište dionica, neposredno
prije uvođenja INR računa. U širem europskom kontekstu, ključna je i promjena fiskalne politike,
s većom javnom potrošnjom na infrastrukturu, energetiku i obranu te
ambicijom za uspostavljanje kapitalne unije. Često zanemarena dimenzija
ovog procesa je akumulirani „uspavani“ kapital u obliku bankovnih
depozita, koji predstavlja veliki potencijalni izvor za produbljivanje
tržišta kapitala i dugoročni rast. Instrumenti poput INR računa važan su
prvi korak u aktiviranju ovog kapitala. Ako se ovaj proces kapitalne
unije uspješno provede, Europa će ne samo dobiti više infrastrukturnih i
obrambenih sposobnosti, već i dublja tržišta kapitala, više vlastitog
dugoročnog kapitala i stabilniji model razvoja, a prije svega veću
konkurentnost.